U srijedu, 2. listopada u 19 sati u Galeriji Karas u Praškoj 4 u Zagrebu otvarila se izložba”Boro Kovačević – Umjetnost makete”. Izložba se priređuje kao posveta dugogodišnjem radu prerano preminulog Borislava Kovačevića (Beška, 1946. – Zagreb, 2011.), doajena maketarstva u Hrvatskoj. Izložba će biti otvorena do 13. listopada.

“Ova izložba ukazuje na važnost profesije koja u domaćoj sredini nije primjereno evaluirana. Od najranijih maketa za urbanističko-arhitektonske natječaje, poput one koju je izradio za grupu autora (Čižmek, Dragman, Ivičević-Bakulić, Postružnik i Silađin) 1968. godine, do remek djela umjetnosti maketarstva, Plivina pogona za izradu azitromicina u Savskome Marofu u mjerilu 1:20 iz 1997/98, koju prezentiramo ambijentalnom instalacijom u gornjem prostoru galerije, izložba nema karakter taksativne retrospektive ili patetičnoga hommagea, već posjetitelju kani dočarati vrhunsko umijeće maketarstva u kojemu je Boro Kovačević bio neprikosnoveni eksperimentator i inovator te vrhunski majstor.” (Penezić & Rogina, iz kataloga)

Borislav Boro Kovačević (Beška 1946. – Zagreb 2011.) nakon školovanja na Drvno-industrijskom fakultetu u Zagrebu i specijalizacije u SR Njemačkoj, tijekom 70-tih godina prošlog stoljeća savladava tehnike modeliranja u metalu, te spajanje drva, metala i drugih materijala u jedinstvene objekte maketa koje će raditi tijekom cijelog života. Od početka profesionalne karijere, 1967. godine, sudjeluje sa svojim maketama na svim važnijim domaćim i međunarodnim urbanističko-arhitektonskim natječajima, a na mnogima od njih dobiva nagrade.

Surađivao je s mnogim imenima iz vrha arhitektonske scene poput Ivana Čižmeka, Radovana Delallea, Bore Doklestića, Kreše Ivaniša, Dinka Ivičević-Bakulića, Slavka Jelineka, Stjepana Krajača, Velimira Neidhardta, Miroslava Pašagića, Penezića & Rogine, Nevenke Postružnik, Branka Silađina, Mladena Sabolovića ali i s umjetnicima poput Sanje Iveković te na interdisciplinarnim i kulturološkim projektima. Boro Kovačević je bio dugogodišnji član ULUPUH-a, najprije u Sekciji za arhitekturu, a potom u novoosnovanoj Sekciji za oblikovanje arhitektonsko-urbanističkih maketa. Uz funkciju predsjednika sekcije neko je vrijeme obnašao i dužnost predsjednika ULUPUH-a. Kao vršitelj tih dužnosti, ali i kao umjetnik i čovjek zalagao se za unapređenje struke i prava članova udruženja.

 

Izvor: port.hr, 10/10/2013